GEOGRAFSKE NAUKE
Izlazno zvanje: Doktor nauka – geo-nauke
(3 godine, 180 ESPB)
Uslovi za upis na doktorske studije
Na prvu godinu doktorskih akademskih studija može se upisati kandidat koji ima završene master akademske ili integrisane akademske studije sa najmanje 300 ESPB bodova, iz iste ili srodne oblasti, i prosečnu ocenu najmanje 8,00 na svakom prethodnom nivou studija. Pravo prijave imaju i kandidati koji su stekli akademski naziv magistra nauka, odnosno magistra umetnosti, uz prosečnu ocenu najmanje 8,00. Za doktorske studije koje se realizuju na Departmanu za geografiju, turizam i hotelijerstvo primenjuju se ovi opšti uslovi, dok se ispunjenost uslova i bodovanje kandidata utvrđuju u skladu sa važećim Pravilnikom Fakulteta.
Prilikom rangiranja kandidata uzimaju se u obzir:
- uspeh ostvaren tokom prethodnih nivoa studija;
- dužina studiranja;
- broj ostvarenih ESPB bodova;
- ostvareni naučnoistraživački rezultati iz oblasti studijskog programa za koji kandidat konkuriše.
Za studijski program Turizam dodatno se mogu vrednovati i određene nagrade osvojene na relevantnim nacionalnim i međunarodnim takmičenjima.
Prednost prilikom rangiranja imaju kandidati koji prvi put upisuju doktorske studije na tom nivou i na toj visokoškolskoj ustanovi.
Pravo upisa stiču kandidati koji se, nakon rangiranja, nalaze u okviru broja mesta utvrđenog konkursom Univerziteta u Novom Sadu.
Detaljni kriterijumi, način bodovanja i formule za rangiranje kandidata definisani su Pravilnikom o upisu studenata na studijske programe Prirodno-matematičkog fakulteta, pa preporučujemo da kandidati pre prijave provere njegovu aktuelnu verziju.
Studijski program doktorskih studija Geografske nauke namenjen je kandidatima koji žele da se razvijaju kao samostalni istraživači i doprinesu unapređenju geografskih nauka kroz originalna istraživanja, metodološki razvoj i kritičko razmatranje savremenih prostornih problema. Program traje tri godine, odnosno šest semestara, i obuhvata ukupno 180 ESPB. Tokom studija doktorandi produbljuju teorijska i metodološka znanja iz fizičke, društvene i regionalne geografije, geoekologije i srodnih oblasti, uz mogućnost da istraživački rad usmere prema užoj naučnoj oblasti koja odgovara temi buduće doktorske disertacije. Poseban akcenat stavljen je na samostalno formulisanje naučnog problema, izbor odgovarajućih metoda i kritičku interpretaciju rezultata u skladu sa principima dobre naučne prakse. Završetkom studija stiče se akademski naziv Doktor nauka – geo-nauke.
Od poznavanja postojeće literature do stvaranja novog naučnog znanja. Doktorske studije organizovane su tako da student postepeno prelazi od produbljivanja znanja ka samostalnom istraživanju. Program obuhvata šest izbornih predmeta koji nose po 15 ESPB, a student ih bira u dogovoru sa studentskim savetnikom ili budućim mentorom, u skladu sa istraživačkim interesovanjima i temom doktorske disertacije. Izborni sadržaji obuhvataju metodologiju naučnoistraživačkog rada, klimatske i ekološke promene, hidrološke hazarde, migracije, obnovljive izvore energije, regionalnogeografska istraživanja i globalne promene, ali i teme iz geoekologije, planiranja, demografije, regionalnog razvoja i savremenih urbanih procesa. Takva struktura omogućava da doktorand izgradi individualizovan istraživački profil umesto da svi studenti prolaze kroz isti skup specijalističkih sadržaja.
Istraživanje postaje centralni deo studija, a ne samo završna obaveza. Program uključuje Naučno-istraživački rad 1 i Naučno-istraživački rad 2, koji zajedno nose 60 ESPB i predstavljaju ključne faze razvoja doktorskog projekta. U okviru prvog rada student, uz mentorsko usmeravanje, proučava relevantnu stručnu i naučnu literaturu, obrazlaže temu doktorske disertacije i predstavlja metodološki okvir budućeg istraživanja. Naučno-istraživački rad 2 usmeren je na rezultate koji su do tada ostvareni tokom istraživanja, njihovu interpretaciju i predstavljanje u naučnoj zajednici, uključujući i učešće na konferencijama.
Na taj način doktorand od početka razvija veštine potrebne za naučni rad: kritičko čitanje literature, postavljanje hipoteza, izbor metoda, obradu podataka, argumentaciju, prezentovanje rezultata i njihovo povezivanje sa postojećim naučnim saznanjima.


Geografski problemi istražuju se kroz širok spektar savremenih tema i metoda. Doktorandi mogu da se usmere prema prirodnim hazardima, klimatskim i hidrološkim procesima, životnoj sredini, geoekologiji, korišćenju zemljišta i održivom razvoju gradova, ali i prema migracijama, demografskim procesima, regionalnom razvoju i transformacijama urbanih prostora. Program uključuje i mogućnost rada sa geoinformacionim metodama i tehnologijama, kao i savremenim pristupima proučavanju kompleksnih sistema u geosferi. Takva širina omogućava multidisciplinarni pristup problemima koji se teško mogu objasniti iz perspektive samo jedne geografske discipline.
Posebno se razvija sposobnost povezivanja terenskih, laboratorijskih, kabinetskih i analitičkih metoda, kao i kritičko procenjivanje pouzdanosti podataka i rezultata. Cilj nije samo primena postojećih tehnika, već i sposobnost njihovog unapređivanja i razvoja novih istraživačkih pristupa.
Nakon završetka doktorskih studija kandidat je osposobljen za samostalan naučnoistraživački rad, učešće i rukovođenje istraživačkim projektima, akademski rad i razvoj novih metoda i pristupa u geografskim naukama. Stečene kompetencije mogu se primenjivati u univerzitetskim i naučnoistraživačkim institucijama, ali i u složenim stručnim projektima koji se bave prirodnim hazardima, klimom i hidrologijom, prostornim i regionalnim razvojem, demografskim procesima, životnom sredinom, geoekologijom, održivim gradovima i geoinformacionim analizama. Doktor nauka razvija i sposobnost prenošenja znanja mlađim istraživačima, rada u interdisciplinarnim timovima i stručne komunikacije sa širom naučnom i profesionalnom zajednicom.
Doktorske studije geografije zato ne predstavljaju samo najviši nivo formalnog obrazovanja – njihov cilj je stvaranje istraživača koji ume da postavi novo pitanje, razvije način da ga ispita i svojim rezultatima doprinese razumevanju prostora i procesa koji ga oblikuju.
